estonski

Eesti keel

Broj izvornih govornika

Oko 1,29 milijuna

Službeni jezik u

Estoniji, EU

Jezik dijaspore u

Švedskoj, Finskoj, Latviji, Njemačkoj, Kanadi, SAD, Rusiji, Australiji, Argentini, Brazilu, Britaniji, Danskoj

Abeceda
Latinica, 32 slova

Gramatički padeži
14

Jezični kod
et, est

Lingvistička tipologija
Aglutinativan , Sklonost složenicama , SPO

Jezične porodice
Uralska grupa jezika, ugrofinska grana, baltofinska podgrupa

Broj dijalekata
2

Najduža riječ

sünnipäevanädalalõpupeopärastlõunaväsimatus

Beskonačna energija naveče u nedjelju poslije proslave rođendana koja je trajala cijeli tjedan

uusaastaöövastuvõtuhommikuidüll

Jutarnja idila poslije Nove godine

Čudna riječ ili rečenica

Riječi s malo suglasnika:

jäääär

rub leda

kõueöö

orkanska noć

ajaja

pastir

Riječi s puno samoglasnika

kuuuurija istus töööös jääääres

tijekom radne noći je promatrač zvijezda sjedio na rubu leda

jõeäärne õueaiamaa

vrt na obali rijeke

Povijest

Estonski jezik se počeo formirati tijekom 12. i 13. stoljeća kao rezultat miješanja dva ili tri jezika koji su se odvojili od drugih baltofinskih dijalekata na početku nove ere. Na razvoj estonskog su utjecali i njemački kao i slavenski jezici.

Dijalekti

Dvije grupe dijalekata, bitno različite.

Sjeverni dijalekt:
- Srednjeestonski dijalekti, centralni, zapadni, otočni, istočni
- Sjevernoistočni dijalekti, obalni, Alutaguse
Južni dijalekti: Mulgi, Tartu, Võro

Pismo i izgovor

Estonske riječi imaju često naglasak na prvom slogu (iako postoje i iznimke. aitäh “hvala”, sõbranna "djevojka" te neki uzvici kao ahah i ohoh koji imaju naglasak na drugom slogu). I stare posuđenice imaju naglasak na prvom slogu, miljonär, apelsin, pensionär, dok su novije posuđenice naglašene kao na izvornom jeziku, npr. büroo, psühholoogia, kompuuter.

Samoglasnici se izgovaraju jasno, bez skraćivanja. Suglasnici i samoglasnici imaju tri stupnja dužine: koli (kratak “o” – “useliti”), kooli (srednje dugi “o” – “od škole”, genitiv), kooli (dugi “o” – “u školu”).

Suglasnike dijelimo po jakosti a ne po zvučnosti. Npr. suglasnik g, b, d, d’ nije zvučan, već slab, sa slabom artikulacijskom branom i zato zvuči jače nego k, p, t, t’. Estonski k, p, t, t’. se izgovara s dužom branom. Suglasnici ne gube zvučnost na kraju riječi. Jaki i slabi plozivi se ne razlikuju na početku riječi, pa se npr. baas (“osnovica”) i paas ("vapnenac") izgovaraju jednako. Zvuk f se nalazi samo u posuđenicama: film, faktor.

U najvećem broju slučajeva izgovor možemo pogoditi na osnovi pisanja.

Gramatika

Estonski je aglutinativno-flektivni jezik. Gramatički oblici se tvore gramatičkim oznakama i nastavcima koje lijepimo na korjenove riječi ( npr. adesiv množine lauda+de+l (korijen + oznaka množine + nastavak za padež) "na stolovima"; a provode se i fonetske promjene (lugema: “čitati”, loen: "čitam"). Riječi se mogu sastojati od mnogo morfema.

Estonski nema članova niti gramatičkog roda. Postoji oznaka za ženski rod pri riječima koje znače ženske osobe, npr. tanárnő (“učiteljica”), titkárnő (“tajnica”).

Estonski ima 14 padeža. Nastavci za padeže se baziraju na promjenama između tzv. jakog i slabog stupnja, i na osnovi toga se riječ moža jako mijenjati: tuba (“soba” nominativ) - toa (“sobe”, genitiv).

Osobne zamjenice imaju dva oblika: kratki (nenaglašeni) i puni (naglašeni).

Estonski glagoli nemaju kategoriju trajnosti. Postoje dva gramatička vremena, sadašnje i prošlo (jednostavno ili imerfekt, perfekt i pluskvamperfekt). Buduće vrijeme se tvori ili sadašnjim vremenom ili analitičkim oblicima glagola: hakkama (“započeti”) ili saama, “moći”.

ma kirjutan
pišem / pisat ću / budem pisao
ma hakkan kirjutama
zapisat ću (odmah)
ma saan kirjutada
mogu pisati

Estonski ima 4 načina:

indikativ: Ta laulab hästi. (“On dobro pjeva”)
kondicional: Ta laulaks hästi. ("On bi dobro pjevao")
kvotativ: Ta laulvat hästi. ("(Kažu) da on pjeva dobro")
imperativ: Ta laulgu hästi! "Neka dobro pjeva")

Moguće je tvoriti 4 participa glagola - aktivne i pasivne u sadašnjem i prošlom vremenu - te jedan priloški particip looma (“tvoren”): loov (“tvoreći”, aktivan particip sadašnji), loodav (“stvoren”, pasivni particip sadašnji), loonud (“tvoreći”, aktivan particip prošli), loodud ("tvorni", pasivni particip prošli).

Tvorba riječi i rječnik

Estonski ima mnoge riječi koje se sastoje od 2, 3, 4 ili više morfema:

suur/linn
velegrad
vihma/piisad
kapi vode
pôllu/majandus/iilikool
poljoprivredni univerzitet

Lingvopedija