finski
Suomen kieli
Suomen kieli
4.994.490 od čega 4.700.000 u Finskoj
Finskoj, EU
Švedskoj, Kareliji (Ruska federacija)
Švedskoj, Estoniji, Norveškoj, SAD, Ruskoj federaciji, Kanadi
Finski je ugrofinski jezik, Zajedno sa samojedskim jezicima, ugrofinski jezici tvore uralsku jezičnu obitelj. Slijedeća slika pokazuje grafički povijesni razvoj uralske jezične obitelji.
Povijesni razvoj uralske jezične obitelji (izvor: http://www.regulytarsasag.hu/madartavlatbol citira: Finnougor Kalauz. Izdao: Marta Csepregi. Medicina Publishing Co, 2001)
Mnogi ljudi smatraju finski i s njim povezane jezike pripadnicima skandinavskih jezika. Ustvari finski genetički nema nikakve veze sa švedskim ili norveškim. Jedini važni europski jezik koji ima zajedničko porijeklo sa finskim je mađarski. Da bi pojasnili blizinu odnosa među njima recimo da je finski toliko srodan s mađarskim koliko je engleski npr. srodan sa albanskim ili ruskim. Najbliži jezici s finskim su baltofinski jezici: estonski, karelski, vespaški, oloneški, ižorski itd. Govornici finskog mogu razumijeti karelski i do nekog stupnja estonski. Finski je jedan od najmoćnijih ugrofinskih jezika. Ima službeni status u Finskoj i EU a govori ga gotovo 5 milijuna ljudi. Najveći broj srodnih jezika su u Ruskoj federaciji. Mnogim od tih jezika prijeti nestanak. Tabela 1 pokazuje 15 riječi na finskom i srodnim jezicima.
Riječi za usporedbu između jezika ugrofinske skupine
fi | ee | ve | sa | ma | er | ud | ko | kp | ha | ma | hu | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
oko | silmä | silm | sil’m | čalbmi | шинча | сельме | син | син | син | сэм | сам | szem |
jezik | kieli | keel | kel' | giella | йылме | кель | кыл | кыв | кыв | ньалəм | нēлым | nyelv |
srce | sydän | süda | südäin | válbmu | шӱм | cедей | сюлэм | сьöлöм | сьöлöм | сăм | сым | szív |
krv | veri | veri | veri | varra | вӱр | вeрь | вир | вир | вир | ўр | кēлп | vér |
žuć/žućljivost | sappi | sapp | sap | sáhppi | шекш | сэпе | сэп | сöп | сöп | сып | восьрам | epe |
led | jää | jää | jä | jiekŋa | ий | эй | йö | йы | йи | йэк | яӈк | jég |
oblak | pilvi | pilv | pil’v | balva | пыл | пeль | пилем | кымöp | пив | пăлəӈ | тул | felhő |
rijeka | joki | jõgi | jogi | johka | эҥep | ёв | шур | ю | ю | йŏхан | я | folyó |
gnijezdo | pesä | pesa | peza | beassi | пыжаш | пизэ | kap | пoз | пoз | тыхəл | пити | fészek |
jedan | yksi | üks | üks’ | okta | ик | вейке | одиг | öтік | öти | ит | акв | egy |
dva | kaksi | kaks | kaks’ | guokte | кoк | кaвтo | кык | кык | кык | кăтəн | кит | kettő |
tri | kolme | kolm | koume | golbma | кум | колмо | куинь | куим | куим | хулəм | хȳpӯм | három |
četiri | neljä | neli | nel’ | njeallje | ныл | нилe | ньыль | нёль | нёль | ньăл | нилa | négy |
pet | viisi | viis | viž | vihtta | вич | вете | вить | вит | вит | вeт | ат | öt |
Postoje tri glavne grupe dijalekata: sjeverni, istočni i zapadni.
Dijalekti finskog jezika
Izvor: Wikimedia Commons
U usporedbi s drugim europskim jezicima dijalektalna je podjela finskog relativno opsežna. Glavna razlika između finskih dijalekata je između istočnih i zapadnih. Razlike se uglavnom tiču fonetike i fonologije no postoje i neke zanimljive leksičke razlike. Npr. riječ za grane breze koje se koriste u sauni je vihta u zapadnim dijalketima a vasta u istočnim i sjevernim dijalektima.
Rasprostranjenost vasta i vihta.
Finski upotrebljava osnovni latinički alfabet sa tri dijakritička znaka: ä, ö i å. Ä i ö koji su relativno zajednički dok se å upotrebljava samo u riječima koje su posuđene iz švedskog kao skål ("u zdravlje" pri piću). Finski razlikuje između dugih i kratkih glasova. Važno je to zapamtiti jer greška u dužini samoglasnika ili suglasnika može promijeniti značenje riječi. Npr. treba jasno razlikovati dužinu samoglasnika ako se radi o ekonomskoj krizi (lama) ili o lami (laama). Važna razlika u značenju je u slijedećim fonetski i na izgled sličnim finskim riječima:
Naglasak finskog je na prvom slogu. Osnovno je pravilo na finskom "izgovori kako je napisano". Ako vidiš napisanu finsku riječ, najvjerojatno ćeš je pravilno izgovoriti. Eto članka iz mreže o najljepšim finskim riječima ..
Finski je aglutinativni jezik u kojem jedan morfem (najmanji element jezika koji ima značenje) ima jedno gramatičko značenje. Tvoriti riječi na aglutinativnom jeziku kakav je finski je kao da nižeš perle na nit. Finska riječ vaimollenikin se može prevesti upotrebom više riječi: "i mojoj ženi".
vaimo-lle-ni-kin
U općem uvodu je najduža finska riječ, koja nije složena riječ - epäjärjestelmällistyttämättömyydelläänsäkäänköhän. No i ona se sastoji od morfema složenih po aglutinativnim pravilima. Riječ gotovo da nema značenja a ipak znači otprilike "čak ni s njenim organizacijskim pomanjkanjem, pretpostavljate"
Drugi zanimljiv aspekt finskog jezika je broj gramatičkih padeža. Ovisno o stajalištu na finskom postoji 14-17 padeža. Šest od njih du lokativi: oni izražavaju pokret ka mjestu, bivanje na mjestu i odlazak s mjesta. Ako želite reći da su oni u kući (talo), oblik je talossa, u kojem element -ssa- znači 'u'. -sta se dodaje na korijen da označi 'iz', dok -on u taloon znači 'k u' (u+akuzativ). Na finskom treba razlikovati između unutrašnjih i vanjskih lokativa. Ako se radi o otvorenom prostoru (kao stol ili krov), upotrebljavaju se različiti nastavci za padeže od tri gore navedenih, jer finski razlikuje gramatički između na pr. 'k u' te 'k na'. Katto znači 'krov' na finskom. Katolle se koristi da opiše čin dolaska na krov dok katolta - silazak s krova.
Finski lokativi
Finski je slavan po svom repertoaru onomatopeja. Riječi koje predstavljaju zvukove na finskom se razlikuju po tome tko ili što ih proizvodi.
zujanje
siktanje
šum
zavijanje