Skok na sadržaj

nizozemski

Nederlands, Vlaams

Broj izvornih govornika

21 milijun (te 5-6 milijuna govornika afrikanskog)

Službeni jezik u

Nizozemskoj, Belgiji, Surinamu, Arubi, Kurakao-u, Svetom Martinu; EU, Uniji južnoameričkih naroda, neslužbeni jezik na Karibima.

Manjinski jezik u

Francuskoj (20-40.000), Njemačkoj (Kleve, Ostbergisch)

Jezik dijaspore u

SAD, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu

Abeceda
26 + IJ
Gramatički padeži
0
Jezični kod
nl, nld, dut
Lingvistička tipologija
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SOP /V2
Jezične porodice
indoeuropski, zapadnogermanski, niskofrankovski - ima srednju poziciju između njemačkog i engleskog
Broj dijalekata
Tri glavne grupe: 1. (nisko)frankovska, 2. limburška, 3. (nisko)saška (zapadna niskonjemačka)

Najduža riječ

organizacije za suradnju u razvoju
psihička bolest razdvojene osobnosti
fobija prema dugim riječima

Čudna riječ ili rečenica

samo samoglasnici (-n se ne izgovara)
Riječi s trojnim e
Najkraće ime mjesta

Uvod

Nizozemski je policentrični jezik s različitim razvojem na raznim terotorijama. Sjeverna varijanta (nizozemski u Nizozemskoj) dominira a druge se mu pokušavaju približiti u različitim stupnjevima.

Afrikanski, bratski jezik

Jedini stalno korišten kreolski jezik baziran na nizozemskom je afrikanski, jedan od 11 službenih jezika Južne Afrike. On je i jedan od rijetkih kreolskih jezika koji su postali literarni jezici te stekli standardni oblik. Afrikanski i inizozemski su većinom međusobno razumljivi ali jasno različiti jezici.

Povijest

  • < 1150

    Stari nizozemski

    Slabo dokumentiran

  • 1150 – 1550

    Srednji nizozemski

    Korišten u mnogim dokumentima i nešto u književnosti

  • 12. stoljeće

    H. van Veldeke, srednjovjekovni pjesnik

  • 1550 - 1849

    Rani moderni nizozemski

    Književnost i znanost

  • 1637

    Prijevod Biblije (Statenbijbel). S. Stevil je napisao rječnik znanstvenih termina, zlatno doba nizozemske kulture

  • > 1849

    Suvremeni nizozemski

  • 1849

    Kongres u Gentu

  • 1863

    Prvi zajednički način pisanja

  • 1882

    Rječnik van Dalea, najveći rječnik na svijetu

  • 1934

    Marchantova pravopisna reforma: ukidanje nastavaka za padeže

  • 2006

    Popravak pravopisa te alternativni ("bijeli") pravopis

Pismo i izgovor

Nije lako definirati koliko slova postoji u nizozemskoj abecedi. U najvažnijim priručnicima za pisanje čak ni nema popisa slova! Najčešća lista sadrži 28 slova, no Q, X i Y se koriste samo u posuđenicama. Postoji nesuglasje i o tome da li je dvoglas "IJ, ij" (kao u IJsland - Island) posebno slovo ili ne. Nizozemski upotrebljava mnoge dijakritičke znakove i dodatne znakove uz slova, otprilike 15 različitih (pogledaj sliku) koji se ne smatraju posebnim slovima. Dobar nizozemski čitač mora dobro poznavati engleski jer za mnoge riječi nema alternative osim posuđenica (baby “beba”, privacy “privatnost”, itd.). Jedna od specifičnosti nizozemskog pravopisa je kombinacija slova “’s-” (‘s-Gravenhage, ‘s-Hertogenbosch), koja postoji samo na nizozemskom.

  • â
  • a
  • à
  • á
  • b
  • c
  • d
  • è
  • ë
  • é
  • ê
  • e
  • f
  • g
  • h
  • í
  • i
  • ï
  • j
  • k
  • l
  • m
  • n
  • ö
  • ó
  • o
  • p
  • q
  • r
  • s
  • t
  • ü
  • u
  • v
  • w
  • x
  • y
  • z

Nizozemski ima oko 40 glasova (fonema): 24 suglasnika i 16 samoglasnika, uključivo s 4 dvoglasa. Razlikovanje između dugih i kratkih samoglasnika je vrlo važno. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda nizozemski je dijalekt Weert jezični sistem s najviše samoglasnika na svijetu.

Među najtežim glasovima za Engleze je dvoglas ui ([œy], “luk”) te razlikovanje između F i V (To je karakteristično za nizozemski. Problem je u tome da se ne razlikuju po vibracijama glasnica već po relativnoj dužini). Postoje i različiti "H-hlasovi" (g, ch, [ɣ], [x] i h – chaos, lach, hoog).

Tvorba riječi i rječnik

Nizozemsko rječničko blago je najvećim dijelom germansko, no sadrži i mnogo posuđenica iz latinskog, njemačkog, francuskog i engleskog, manje više u navedenom redu po epohama i količini posuđenica. No najizražajniji i najbogatiji dio nizozemskog nisu riječi, već mnoge slikovne i upečatljive metafore, izričaji i izrazi koji daju neki vidni aspekt jeziku. To se zove beeldspraak (slikovni govor) i to se smatra lijepim stilom u bilo kojem proznom tekstu. Ti izrazi najčešće nisu prevodivi na druge jezike.

Nizozemci su poznati između ostalog i po ljubavi prema klizačkim utrkama te postoje mnoge neprevodive riječi na tom području; mnoge od njih su podrijetlom iz frizijskog jezika. Primjer je klunen što znači "prelaziti u cipelama za klizanje preko dijela terena između dviju zaleđenih površina". Koek-en-zopie znači "komad kolača i topao napitak koje pojedemo i popijemo u toku klizanja, ili kiosk na kojem se to prodaje". Drugi neprevodivi termini se tiču voda, kanala, nasipa, jezera itd - jer je voda vrlo važna u životu ove zemlje ispod razine mora. Neke od tih riječu su prenesene na druge jezike, kao npr. bulevar (originalno: bolwerk - "bedem", "bastion", “barikada” "obrambeni zid pred tvrđavom"), maneken (originalno iz flandrijskog: mannekke, - “gospodičić. "mladić", "mali dječak"”), boss (“šef” u više jezika; originalno: baas). Mnogi morski i brodski termini na engleskom i na ruskom potiču iz nizozemskog, na pr, bolest "scurwy", "skorbut" (originalno scheerbuik - "ranjeni trbuh"). A svi poznaju poldere, digove (nasipe), klompe i tulipane.

  • ja
    da
  • nee
    ne
  • man
    muški
  • dank (u)
    hvala
  • taal
    jezik

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Natrag na vrh